Limski kanal

Foto galerija

Limski kanal ima status posebnog rezervata u moru i značajnog krajobraza. Radi se o morskom zaljevu dužine oko 12 km, širine na ulazu oko 600 m te dubine do 33 m. Predstavlja potopljenu kršku dolinu (u fazama topljenja ledenjaka) nekadašnje rijeke paleo-Pazinčice, nastale u jurskim vapnencima, koja je postala ponornicom (utonula je u Pazinsku jamu), dok je njen zadnji dio ostao suh (danas su to dijelovi Limske drage i Limskog kanala).

Raznolikost listopadne vegetacije južnih i zimzelene vegetacije sjevernih obronaka tog zaljeva predstavlja jedinstvenu rijetkost i posebnu ekološku zanimljivost. 

Na kraju Limskog kanala nalazi se Romualdova špilja, u kojoj je po predaji boravio benediktinac (osnivač reda Kamaldoljana) sv. Romuald početkom 11. st. (Ravenna, 950. - Valdelcastro, 1027.). U sedimentima špilje pronađeni su dokazi da ju je posjećivao pračovjek – paleolitski lovac iz skupine Homo sapiens (arheološki nalazi koji pripadaju gravetijenskoj gornjopaleolitskoj kulturi prije otprilike 20.000 godina). Duž obala Limskog kanala iz brojnih njegovih kamenoloma vadile su se različite vrste kamena, a pogotovo tzv. istarski “biancone“ (titonski vapnenac gornje Jure).