Biciklističko-pješačka staza Štrika - Ferata

Foto galerija

Trasa biciklističko-pješačke staze Štrika-Ferata proteže se duž nekadašnji željeznički odvojak Kanfanar - Rovinj. Željeznički odvojak Kanfanar-Rovinj protezao se na duljini od 20.561 m i služio je povezivanju gospodarskih centara Austro-Ugarske Monarhije s gradom Rovinjom, ondašnjim snažnim industrijskim središtem. Radovi na izgradnji odvojka i rovinjske željezničke stanice započeli su 1873. godine. Prvi vlak iz Kanfanara stigao je u Rovinj 19. kolovoza 1876. Dan kasnije krenuo je prema Kanfanaru prvi vlak iz Rovinja. Prometovanje prugom trajalo je do 20. listopada 1966. godine. Trasa nekadašnje pruge nalazi se na području grada Rovinja i općine Kanfanar i proteže se kroz katastarske općine Rovinj, Rovinjsko Selo, Sošići i Kanfanar. Uz trasu, koja prolazi preko tri mosta, nalaze se i četiri željezničke stanice te 14 čuvarnica. Danas je taj odvojak željezničke pruge u funkciji biciklističko-pješačke staze.

Tehničke karakteristike

Dužina staze 22.30km
Ukupna visinska razlika 351 m
Ukupna dužina ravnih dijelova na stazi 9.00 km
Ukupna dužina uspona na stazi 9.40 km
Ukupna dužina spusta na stazi 3.83 km

 

Atrakcije na stazi

Prirodna atrakcija

Bogato poljoprivredno područje – Basilica 

Područje trase do Rovinjskog Sela jedan je od većih i značajnijih poljoprivrednih kompleksa Rovinjštine, sa vinogradima, maslinicima, voćnjacima (osobito rastu smokve, trešnje, kruške, dunje, ogrozd, breskve, bademi, lješnjaci, orasi i drugo) i drugim poljoprivrednim kulturama tipičnim za ovo podneblje. Neki od obližnjih brežuljaka bogati su visokom mediteranskom makijom, sjedištem su prapovijesnih gradina te čuvaju zanimljive  povijesno-arheološke znamenitosti.

Kamenolom Mondelaco

Kamenolom Mondelàco nalazi se na padini istoimenog brda. Bio je jedan od brojnih rovinjskih  kamenoloma koji su uzduž same obale ali i u unutrašnjosti bili otvoreni već u rimskom periodu a posebice u mletačko doba. Vađenje i obrada kamena spadale su u najvažnije rovinjske privredne grane. Vadile su se različite vrste kamena, ali nadasve tzv. istarski “biancone“ (titonski vapnenac gornje Jure),  kojim su izgrađene brojne zgrade, rive, crkve, mostovi i druge građevine  u Veneciji i u nekim drugim gradovima Veneta, Romagne i Marche.

Limski kanal

Limski kanal je morski zaljev dužine oko 12 km, širine na ulazu od oko 600 metara, te dubine do 33 metara, koji ima status posebnog rezervata u moru i  značajnog krajobraza. Raznolikost listopadne vegetacije južnih i zimzelene vegetacije sjevernih obronaka tog zaljeva predstavlja jedinstvenu rijetkost i posebnu ekološku zanimljivost. Nedaleko trase nalazi se prirodni vidikovac nad Limskim kanalom na visini od 80 m nadmorske visine.

Park šuma Zlatni rt

Park šuma Zlatni rt spada među najljepše pejzaže zapadne Istre. Proteže se na 52,4 ha između slikovitih uvala Lone i Škaraba te rtova Montauro i Punta Corrente. Počev od 1890. godine, kada je tršćanski poduzetnik Georg Hütterott (Trst, 1852.-1910.) kupio terene u uvali Lone, te Montravo i Punta Corrente, ta zona postupno biva oblikovana u park-šumu nesvakidašnje pejzažne ljepote. Georg Hütterott započeo je značajno djelo pošumljavanja, dajući parku izgled prirodne šume markantnih obilježja i značajnih botaničkih vrsta, a cijela ta zona dodatno je obogaćena drvoredima, šetalištima, stazama i livadama. Pinije, čempresi i lovori  prevladavaju u cijelom parku. Mnoge egzotične biljke kao na pr. libanonski cedar, duglazija, ginkobiloba, eukaliptus i dr. pristigle na dar Georgu Hütterottu ili su donesene s njegovih brojnih putovanja. Dugogodišnjom brigom, i nakon njegove smrti (1910), ta je zona pretvorena u jedinstveni i raskošan prirodni park-arboretum koji je godine 1948. proglašen „zaštićenom prirodnom rijetkošću“, dok je 1961. proglašen park šumom, a taj status ima i dan-danas. Lokva Ranjevac (5.) Lokva u blizini sela Maružini, nekada je služila za napajanje stoke, a i danas drži svoju važnost kao pojilište za divljač. Lokva Ranjevac vodu uspijeva zadržati uglavnom tijekom cijele godine, iznimno presuši tijekom razdoblja intenzivnije suše. Lokva Križmanka (6.) Lokva Križmanka tijekom cijele je godine ispunjena vodom zbog manjeg podzemnog izvora u njezinu središtu. U prošlosti, u blizini lokve obližnje je stanovništvo ovdje dovodilo svoju stoku na ispašu pa je lokva bila od velikog značaja za napajanje životinja, povrh svega ovaca, magaraca i istarskog goveda, autohtone istarske pasmine.

Kulturno-povijesna atrakcija

Prvi i drugi most 

Danas je to primjer industrijsko-željezničke arheologije. Naime, i na rovinjskom dijelu pruge, uzduž nekoliko dužih dionica, kao ovaj koji je prelazio preko “prvog i drugog mosta”, održao se  relativno dobro nadgrađeni sloj tucanika, željeznički prag i tračnice kao dokaz djela austrijskog željezničko-građevinskog inženjerstva visoke vrijednosti.

Crkva Sv. Tome Apostola

Smještena u podnožju istoimenog brežuljka, jedna je od najznačajnijih istarskih predromaničkih poljskih crkvica (iz 8.-9. st.). U izvornoj koncepciji imala je križni oblik s tri izbočene abside pokrivene škriljama. Središnji prostor bio je nadvišen četvrtastom konstrukcijom. Iznimno je rijedak zvonik, prigrađen u srednjem vijeku uz sjeverni zid.

Zgrada stare željezničke stanice Rovinj 

Nalazi se u uvali Valdibora na sjevernom dijelu grada. Građena je u razdoblju od 1873. do 1876. godine, u vrijeme izgradnje odvojka Kanfanar-Rovinj. Prvi je vlak u Rovinj stigao 19.08.1876. godine. Željeznica je prestala s radom nakon zatvaranja pruge 1966. godine.

Crkva sv. Eufemije

Crkva sv. Eufemije je barokna građevina venecijanskog stila i najveći spomenik u gradu. Na mjestu gdje se danas nalazi ova impozantna crkva, do X. st., nalazila se crkvica Sv. Jurja, koji je ostao konpatron župe a čiji se kip nalazi na glavnom oltaru župne crkve. Kad je 800.g. u grad dopremljen sarkofag s tijelom kršćanske mučenice Eufemije, stanovnici okolnih mjesta hodočastili su na grob sv. Eufemije. Crkva sv. Jurja postala je premalena te se početkom X.st. počela graditi nova crkva, te je oko 950.g. nova trobrodna bazilika s tri polukružne izbočene apside bila gotova. Na sredini je postavljen sarkofag s tijelom mučenice te je sv. Eufemija zajedno sa sv. Jurjem postala zaštitnicom grada. Crkva je rekonstruirana između 1724. i 1736. godine, prema projektu venecijanskog arhitekta Giovannija Scalfarotta kojeg je doradio Giovanni Dozzi. Crkva je duga 51m, široka 30m, a visina srednje lađe je 17 metara. Zvonik, čija je gradnja započela 1654. godine, tipičan je venecijanski zvonik i jedan je od najljepših u Istri. Svetičin kip, visine 4,70 m izrađen u bakrenim pločama u radionici braće Vallani iz Maniaga, postavljen je na vrh zvonika 1758. godine. Kip je postavljen na osovini te se okreće prema smjeru vjetra (desna ruka pokazuje odakle vjetar puše).

Eko-muzej Kuća o batani

U ovdašnjim lukama, zaštićenim od vjetrova, i danas se vežu mnogobrojne rovinjske batane, čamci ravnih dna, karakteristične drvene gradnje. Razlog tome je otvaranje i Eko - muzeja „Kuća o batani“, dinamičnom projektu, koji osim stalnog postava batana te ribolovnog alata i pribora, kontinuiranim događanjima pruža jedinstven doživljaj spajanja tradicije sa suvremenim životom, prošlosti i sadašnjosti te, prije svega, priču o drevnoj brodici koja je i danas, eto, dio rovinjske svakodnevnice. Muzej je uvršten na UNESCO-vu listu najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine.  

Muzej grada Rovinja-Rovigno

Muzej je smješten u baroknoj palači obitelji Califfi iz 17./18. st.. Muzej je osnovan 1954. godine na inicijativu rovinjskih likovnih umjetnika s idejom da bude mjesto prikupljanja rovinjske baštine i mjesto gdje će se odvijati bogata izložbena aktivnost. Stalni postavi otvoreni za posjetitelje jesu: Arheološki postav, Pomorstvo, Zbirka Stari majstori, Suvremena hrvatska umjetnost, Rovinjski umjetnici II. polovine 20 st., Soba Alexandera Kirchera, Memorijalna soba Vilka Šeferova. U Muzeju se čuva i monumentalna biblioteka Stancovichiana, koju je kanonik Petar Stanković (Pietro Stancovich; 1771.-1852.) iz Barbana oporučno poklonio gradu Rovinju 1853. godine.

Dvigrad

Dvigrad, najreprezentativniji srednjevjekovni spomenik u općini Kanfanar, staro je općinsko središte napušteno zbog kuge pa malarije u 17. stoljeću. Riječ je o ruševinama srednjovjekovnog grada u kojima se još mogu vidjeti ostaci nekada bogatog i vrlo prometnog grada, u kojemu je živjelo preko 1.500 stanovnika, u više stotina objekata. Lokalitetom dominiraju ostaci bazilike sv. Sofije na glavnom gradskom trgu Dvigrada, gdje se tijekom godine odvijaju i brojne kulturne i glazbene manifestacije.

Željeznički kolodvor Kanfanar

Izgrađen je 1896. godine te je tada postao važno željezničko čvorište. Kanfanar je dugo, s odvojkom za Rovinj, bio glavna stanica prema zapadnoj obali Istre. Stanična zgrada u Kanfanaru jedna je od najljepših na toj pruzi i još danas oduševljava svojoj ljepotom i osebujnim stilom.

Arheološki lokalitet Maklavun

U blizini sela Sošići, na cesti prema Rovinju, nalazi se brdo Maklavun. Na njegovom se vrhu nalazi istoimeni tumul iz brončanog doba za kojeg se vjeruje je star od 3 500 do 4 000 godina. Lokalitet je sličan građevinama iz stare Mikene, a osim pogrebne komore (tholos) ima i ulazni hodnik (dromos). Vjeruje se i da je ovo bio prvi solarni opservatorij na tlu Hrvatske, jer orijentacija dromosa gleda na zimski solsticij.

Župna crkva sv. Silvestra

Crkva sv. Silvestra u obliku kakav danas ima nastala je 1695. godine na temeljima starije i manje crkve iz 13. stoljeća. U crvi su pronađene 23 grobnice, od kojih najstarija datira iz 1714. godine, a najmlađa 1802. godine. Unutar crkve nalaze se tri oltara, najveći je onaj Sv. Marije od Ružara. Važni spomena su i obnovljene orgulje, gotička propovjedaonica donesena iz Dvigrada te kopija Torinskog platna.

Crkva sv. Valentina

Crkva sv. Valentina zavjetna je crkvica koju je dao sagraditi kanonik Bartolomeus Francaz sredinom prve polovice 18. st. i to nasuprot svoje kuće u Kanfanaru. Razlog gradnje te crkvice kanonik Francaz dao je ispisati na ploči (desno od ulaza). Latinski piše da je sagrađena ‘zbog velike milosti koju je dobio od Boga na slavu i hvalu sv. Valentina kojemu se utjecao’. Danas se u njoj služi misa na blagdan sv. Valentina te na cvjetnicu od nje kreće procesija prema župnoj crkvi.

Park istarskog vola

Park istarskog vola otvoren je povodom 30. manifestacije Jakovlja i smotre volova. Prvi je prostor u Istri tematski posvećenog boškarinu. Park je uređen na prostoru sajmišta - prostoru na kojemu se od davnina sajmovalo i trgovalo stokom i prostoru na kojemu se svih ovih godina održava smotra istarskih volova. Uz atraktivne stalne postave, poput starinskih stogova sijena i slame, nadstrešnica za sijeno (trtoja) i drugih zabavnih i edukativnih sadržaja, Park prikazuje i sve faze rasta istarskog goveda, od faze teleta teškog 30 kg do faze vola teškog preko tone, kroz zanimljive siluete uz rub Parka i glavnu kanfanarsku prometnicu.